Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, sjećajući se 5. kolovoza 1995. kada je u akciji Oluja oslobođen grad Knin, središte srpske pobune od početka 90-ih. Akcijom Oluja oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja, a oslobađanje Knina bila je kruna akcije. Akcija je počela u petak, 4. kolovoza, u pet sati. Građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje porukom se obratio tadašnji predsjednik države dr. Franjo Tuđman, pozvavši ih da ostanu u svojim kućama. U ranim večernjim satima 4. kolovoza javnost je upoznata s time da akcija teče prema planu. Te večeri Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok, svega su nekoliko kilometara od Knina koji je u okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima. U subotu, 5. kolovoza, točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava.
Hrvatska vojska i policija oslobodile su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH. U nedjelju, 6. kolovoza, stigle su vijesti o oslobađanju Plaškog, Ličkog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica... Dan kasnije, 7. kolovoza, tadašnji ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je, nakon 84 sata, akcija Oluja u bivšim sektorima sjever i jug završena. Poginulo je 174 i ranjeno 1430 pripadnika hrvatskih snaga.
U zoru 4. kolovoza 1995. godine, u pet sati, započela je vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske pod nazivom "Oluja". Istodobno su elektronički mediji prenosili poruku hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti kojom im se jamče sva prava, a pripadnike paravojnih postrojbi poziva na predaju, nudeći im amnestiju. Hrvatske su snage probile prve crte pobunjenih Srba na 30 taktičkih smjerova u bjelovarskom, zagrebačkom, karlovačkom, gospićkom i splitskom zbornom području. Hrvatsko je zrakoplovstvo onesposobilo odašiljač Ćelavac. Hrvatske su snage prodrle u dubinu od 5 do 15 kilometara. Oslobođen je Sveti Rok. Knin je već bio u okruženju. Srpski su pobunjenici napali civilne ciljeve u Sisku, Šibeniku, Otočcu, Gospiću, Ogulinu... Drugog dana akcije, oko podneva objavljena je vijest da su hrvatske postrojbe ušle u Knin! Na kninskoj se tvrđavi zavijorila golema hrvatska zastava. Oslobođeni su i Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Plaški, Hrvatska Dubica... Unatoč pozivima hrvatskih vlasti da ostanu, srpski civili napuštaju Hrvatsku preko Srba i Dvora na Uni. Pred oslobođenjem su Petrinja, Glina, Udbina i Slunj. Osnovane su policijske postaje u Gračacu, Lovincu, Vrlici... Srbi istodobno iz Bosne raketiraju Županju, iz istočne Slavonije Osijek, Vinkovce i Nuštar, s Korduna Karlovac, a iz istočne Hercegovine dubrovačko područje. U Hrvatskoj se slavi oslobađanje Knina. Trećeg dana, na Korani na granici s BiH spojile su se snage HV-a s HVO-om i Petim korpusom Armije BiH. Spašen je Bihać. U Knin je popodne stigao predsjednik Tuđman. Ondje su ga dočekale 4. i 7. brigada HV-a koje su ušle u taj grad. Tuđman je izjavio da "oslobađanje Knina znači više negoli samo osvajanje hrvatskog područja i hrvatskog grada" te da "to znači stvaranje uvjeta za stabilnost hrvatske države za stoljeća unaprijed". Oslobođeni su Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Obrovac, Glina... HV poziva odmetnute Srbe "da u ime života i pameti odlože oružje i predaju se". Njihove su vojne snage u rasulu: 21. kordunski korpus u okruženju je, a 15. lički i 39. korpus pred razbijanjem.  Četvrti, posljednji dan, oslobođeni su Turanj i Tušilović, pa je Karlovac napokon postao siguran. Oslobođeni su Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac... Srbi su zrakoplovima iz Banje Luke napali nekoliko hrvatskih gradova. U napadima su ubijene dvije, a ranjeno je 11 osoba. Hrvatska protuzračna obrana srušila je dva srpska zrakoplova za raketiranja Mačkovca i Savskog Boka. U 18 sati ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je akcija Oluja 95. završena s vojnoga gledišta. Dodao je da još ostaju policijske akcije te da se pobunjeni Srbi predaju na Banovini. Zaključio je da su hrvatske snage izišle na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske.
No i danas, 12 godina nakon "Oluje" i 16 godina od početka srpske pobune i agresije na Hrvatsku, Srbi ne priznaju svoju odgovornost za rat i uništavanje Hrvatske, svoju odgovornost za zločine nad civilima, za taktiku "Spaljene zemlje", pa čak ni za ubijanje i krađu lipicanaca, te još i danas pokušavaju obmanuti međunarodnu javnost i svoje sunarodnjake kako su oni bili "žrtve", a ne agresori. U petak i subotu tako su se javnosti obratili Boris Tadić, srpski predsjednik, Vojislav Koštunica, srpski premijer, ali i Zajednica Srba u Republici Hrvatskoj, svi odreda tvrdeći da je "Oluja" zločin nad srbima i genocid. Kako prijenosi Internet portal Vijesti.net, zastupnik srpske manjine u hrvatskom Saboru, Milorad Pupovac dijeli mišljenje srpskog predsjednika. Više u posebnom članku...
 |